Angina pektoris
Stezanje grudi, napadi jakih bolova u oblasti srca sa širenjem u pravcu leve ruke, praćeni smrtnim strahom. Može biti izazvana sklerozom venskih sudova ili njihovim neurogenim grčevima. Kao siguran lek preporučuju se med i matična mleč. Uzima se med (lavanda, livadski, nana, bagrem itd), 1-2g dnevno po kg telesne težine. Uzima se 4 puta dnevno rastvoren u.....
Opsirnije na Bolesti srca i krvnih sudova
недеља, 30. јануар 2011.
субота, 29. јануар 2011.
Prihrana pčela
Na predavanju u Nišu 10. februara 2001. godine, prof. dr Zoran Stanimirović sa katedre za biologiju Veterinarskog fakulteta u Beogradu, je održao divno predavanje govoreći pčelarima o tome da višematično pčelarenje zapravo nije produktivno, i uspeo je da snagom argumenata većinu posetioca i ubedi u ispravnost te teze. Prilikom diskusije mu je od jednog niškog pčelara, gospodina Miće Trailovića, upućeno sledeće pitanje:
-Pa kako onda da mi uspemo da obezbedimo jednomatičnim sistemom pčelarenja da nam 90% društava na pčelinjaku pred glavnu bagremovu pašu ima optimalnu snagu za njeno iskorišćenje?
On je naravno dobio adekvatan odgovor, koji za ovo naše razmatranje nije isuviše bitan, ali bi autor ovih redova sebi dopustio da dopuni prof. dr Zorana dajući sledeći nastavak njegovog odgovora:
- Dovoljno će biti samo da pčelari zaborave na šećer, zamene polena i razne dodatke pčelinjoj ishrani, pa će se društva bukvalno preporoditi! U to ne može da poveruje samo onaj ko isto i ne uradi na svom pčelinjaku, te se sam ne uveri!
Opsirnije na Prihrana pčela
-Pa kako onda da mi uspemo da obezbedimo jednomatičnim sistemom pčelarenja da nam 90% društava na pčelinjaku pred glavnu bagremovu pašu ima optimalnu snagu za njeno iskorišćenje?
On je naravno dobio adekvatan odgovor, koji za ovo naše razmatranje nije isuviše bitan, ali bi autor ovih redova sebi dopustio da dopuni prof. dr Zorana dajući sledeći nastavak njegovog odgovora:
- Dovoljno će biti samo da pčelari zaborave na šećer, zamene polena i razne dodatke pčelinjoj ishrani, pa će se društva bukvalno preporoditi! U to ne može da poveruje samo onaj ko isto i ne uradi na svom pčelinjaku, te se sam ne uveri!
Opsirnije na Prihrana pčela
петак, 28. јануар 2011.
Medonosna pčela
Pčela je vrsta insekata iz reda opnokrilaca. Glavna osobina svih pčela je da za ishranu sakuplja cvetni polen, kao izvor belančevina i cvetni nektar kao izvor ugljenih hidrata. Na Zemlji postoji oko 20 000 vrsta pčela rasprostranjenih u svim....
Opsirnije na Medonosna pčela
Opsirnije na Medonosna pčela
четвртак, 27. јануар 2011.
Australijska pčela
Australijska pčela (Burrowing Bee) je jedna od najvećih pčela na svetu, njena veličina doseže i do 2,6 centimetara. Za upoređenje sa medonosnom pčelom naših krajeva ima 1,2-1,4 centimetra (radilica). Australijska je pčela retka vrsta koja živi u zapadnom delu Australije i to vrlo neobičnim načinom....
Opširnije na Australijska pčela
Opširnije na Australijska pčela
среда, 26. јануар 2011.
Ispitivanje čistoće pčelinjeg voska
Potrebno je 100g alkohola 90%
Mali komad čistog voska, veličine lešnika, stavi se u čašicu, pa se do polovine komada voska, tek toliko da se odlepi od dna čašice, naliva čistom vodom (vosak je lakši od vode).....
Opširnije na Ispitivanje čistoće pčelinjeg voska
Mali komad čistog voska, veličine lešnika, stavi se u čašicu, pa se do polovine komada voska, tek toliko da se odlepi od dna čašice, naliva čistom vodom (vosak je lakši od vode).....
Opširnije na Ispitivanje čistoće pčelinjeg voska
уторак, 25. јануар 2011.
Med i zdravlje
Med i drugi pčelinji proizvodi predstavljaju pravo bogatstvo prirodnih šećera, vitamina, minerala, esencijalnih aminokiselina, enzima, belančevina, eteričnih ulja, biljnih antibiotika, hormona.....
Opširnije na Med i zdravlje
Opširnije na Med i zdravlje
недеља, 23. јануар 2011.
Treći državni pčelarski sajam
Sajam će biti održan 12. i 13. februara 2011. godine u hali 3 Beogradskog sajma.
Sajam prati i izložba umetničkih slika na temu pčelarstva (Udruženje likovnih umetnika, Homolje, Žagubica), i pčelarskih fotografija pčelara članova internet foruma SPOS-a.
Radno vreme sajma za posetioce:
09.00-20.00 (subota), 09.00-18.00 (nedelja)
Opširnije na Treći državni pčelarski sajam
Sajam prati i izložba umetničkih slika na temu pčelarstva (Udruženje likovnih umetnika, Homolje, Žagubica), i pčelarskih fotografija pčelara članova internet foruma SPOS-a.
Radno vreme sajma za posetioce:
09.00-20.00 (subota), 09.00-18.00 (nedelja)
Opširnije na Treći državni pčelarski sajam
Med u saću
ed u saću preporučuju brojni lekari, pčelari, farmaceuti i mnogi drugi. Svi znamo da je jako koristan i da povoljno utiče na naš organizam, ali ne znamo kako to utiče i zašto ?
Med u saću je skuplji od obicnog meda a često.....
Opširnije na Med u saću
Med u saću je skuplji od obicnog meda a često.....
Opširnije na Med u saću
Vrste meda
Prema načinu dobijanja, može biti: vrcani (centrifugiran), med u saću, presovan (gnječeni), topljen itd. Prema konzistenciji može biti u tečnom i kristalisanom stanju, a postoje i prelazi između tih stanja, kao i posebno, želatinasto stanje za neke (malobrojne) vrste meda......
Opširnije na Vrste meda
Opširnije na Vrste meda
Kako se zaštititi od stršljena
Ranije sam imao veliki problem sa stršljenovima. Naime, posedujem pčelinjak, ne mnogo veliki, sa tridesetak košnica. Redovno ih održavam, obilazim i ulažam dosta truda kako bi sve to što bolje izgledalo.....
Opširnije na Kako se zaštititi od stršljena
Opširnije na Kako se zaštititi od stršljena
Optimalan broj košnica za pčelare početnike
Prisećajući se svojih početaka, saveta pčelara i koristeći sadašnje iskustvo, pokušaću da pomognem mladim pčelarima kako da krenu da se bave ovom granom poljoprivrede. Svaki početak je težak, pa i ovaj, zahteva u početku, a i kasnije, stalno učenje i napredovanje.....
Opširnije na Optimalan broj košnica za pčelare početnike
Opširnije na Optimalan broj košnica za pčelare početnike
Pčelinja zajednica
Pčelinju zajednicu čine matica, pčele radilice i trutovi. U zavisnosti od doba godine i njen sastav se menja. Krajem proleća i u leto je najbrojnija, a na izmaku zime najmanja. U proleće i u leto okuplja maticu, trutove i radilice, a u jesen i zimu, u normalnom društvu, po pravilu, nema trutova, da bi se u proleće opet pojavili. Matica i pčele radilice rađaju se iz oplođenih jaja, a trutovi iz neoplođenih.....
Pogeldajte više na Pčelinja zajednica
Pogeldajte više na Pčelinja zajednica
Uginuće pčela preko zime
Glad. Nedostatak hrane je čest uzrok stradanja. Tom prilikom uginjava celo pčelinje društvo ili samo pčele koje se nađu u pojedinim "ulicama" između ramova na kojima nema hrane. Hladno vreme onemogućava kretanje pčela i pomeranje klubeta na veća rastojanja na saću pa se dešava stradanje usled gladi i u slučajevima kada u drugim delovima košnice ima dovoljno hrane (sa strane ili u nastavcima iznad klubeta).....
Pročitajte više na Uginuće pčela preko zime
Pročitajte više na Uginuće pčela preko zime
Пријавите се на:
Постови (Atom)